Unesi jednačinu ili zadatak
Ulaz kamere nije prepoznat!

Rešenje - Jednačine apsolutne vrednosti

Tačan oblik: q=-5,-43
q=-5 , -\frac{4}{3}
Mešoviti numerički oblik: q=-5,-113
q=-5 , -1\frac{1}{3}
Decimalni oblik: q=5,1.333
q=-5 , -1.333

Други начини за решавање

Jednačine apsolutne vrednosti

Objašnjenje korak po korak

1. Prepišite jednačinu bez apsolutnih vrednosti

Koristite pravila:
|x|=|y|x=±y i |x|=|y|±x=y
da napišete sve četiri opcije jednačine
|4q+9|=|2q1|
bez apsolutnih vrednost:

|x|=|y||4q+9|=|2q1|
x=+y(4q+9)=(2q1)
x=y(4q+9)=(2q1)
+x=y(4q+9)=(2q1)
x=y(4q+9)=(2q1)

Kada se pojednostave, jednačine x=+y i +x=y su iste i jednačine x=y i x=y su iste, tako da imamo samo 2 jednačine:

|x|=|y||4q+9|=|2q1|
x=+y , +x=y(4q+9)=(2q1)
x=y , x=y(4q+9)=(2q1)

2. Rešite obe jednačine za q

11 koraka još

(4q+9)=(2q-1)

Oduzmi od obe strane:

(4q+9)-2q=(2q-1)-2q

Grupiši slične pojmove:

(4q-2q)+9=(2q-1)-2q

Pojednostavi izraz:

2q+9=(2q-1)-2q

Grupiši slične pojmove:

2q+9=(2q-2q)-1

Pojednostavi izraz:

2q+9=1

Oduzmi od obe strane:

(2q+9)-9=-1-9

Pojednostavi izraz:

2q=19

Pojednostavi izraz:

2q=10

Podeli obe strane sa :

(2q)2=-102

Uprosti razlomak:

q=-102

Odredi najveći zajednički delilac brojioca i imenioca:

q=(-5·2)(1·2)

Odvoji i poništi najveći zajednički delilac:

q=5

12 koraka još

(4q+9)=-(2q-1)

Proširi zagrade:

(4q+9)=-2q+1

Dodaj na obe strane:

(4q+9)+2q=(-2q+1)+2q

Grupiši slične pojmove:

(4q+2q)+9=(-2q+1)+2q

Pojednostavi izraz:

6q+9=(-2q+1)+2q

Grupiši slične pojmove:

6q+9=(-2q+2q)+1

Pojednostavi izraz:

6q+9=1

Oduzmi od obe strane:

(6q+9)-9=1-9

Pojednostavi izraz:

6q=19

Pojednostavi izraz:

6q=8

Podeli obe strane sa :

(6q)6=-86

Uprosti razlomak:

q=-86

Odredi najveći zajednički delilac brojioca i imenioca:

q=(-4·2)(3·2)

Odvoji i poništi najveći zajednički delilac:

q=-43

3. Navedite rešenja

q=-5,-43
(2 rešenje(a))

4. Grafikon

Svaka linija predstavlja funkciju jedne strane jednačine:
y=|4q+9|
y=|2q1|
Jednačina je tačna tamo gde se dve linije presecaju.

Zašto naučiti ovo

Susrećemo se sa apsolutnim vrednostima gotovo svakodnevno. Na primer: Ako hodate 3 milje do škole, da li hodate i minus 3 milje kada se vraćate kući? Odgovor je ne zato što udaljenosti koriste apsolutnu vrednost. Apsolutna vrednost udaljenosti između kuće i škole je 3 milje, tamo ili nazad.
Ukratko, apsolutne vrednosti nam pomažu da se bavimo konceptima kao što su udaljenost, rasponi mogućih vrednosti i devijacija od postavljene vrednosti.