Unesi jednačinu ili zadatak
Ulaz kamere nije prepoznat!

Rešenje - Jednačine apsolutne vrednosti

Tačan oblik: y=-2,-32
y=-2 , -\frac{3}{2}
Mešoviti numerički oblik: y=-2,-112
y=-2 , -1\frac{1}{2}
Decimalni oblik: y=2,1,5
y=-2 , -1,5

Други начини за решавање

Jednačine apsolutne vrednosti

Objašnjenje korak po korak

1. Prepišite jednačinu bez apsolutnih vrednosti

Koristite pravila:
|x|=|y|x=±y i |x|=|y|±x=y
da napišete sve četiri opcije jednačine
|3y+5|=|y+1|
bez apsolutnih vrednost:

|x|=|y||3y+5|=|y+1|
x=+y(3y+5)=(y+1)
x=y(3y+5)=(y+1)
+x=y(3y+5)=(y+1)
x=y(3y+5)=(y+1)

Kada se pojednostave, jednačine x=+y i +x=y su iste i jednačine x=y i x=y su iste, tako da imamo samo 2 jednačine:

|x|=|y||3y+5|=|y+1|
x=+y , +x=y(3y+5)=(y+1)
x=y , x=y(3y+5)=(y+1)

2. Rešite obe jednačine za y

11 koraka još

(3y+5)=(y+1)

Oduzmi od obe strane:

(3y+5)-y=(y+1)-y

Grupiši slične pojmove:

(3y-y)+5=(y+1)-y

Pojednostavi izraz:

2y+5=(y+1)-y

Grupiši slične pojmove:

2y+5=(y-y)+1

Pojednostavi izraz:

2y+5=1

Oduzmi od obe strane:

(2y+5)-5=1-5

Pojednostavi izraz:

2y=15

Pojednostavi izraz:

2y=4

Podeli obe strane sa :

(2y)2=-42

Uprosti razlomak:

y=-42

Odredi najveći zajednički delilac brojioca i imenioca:

y=(-2·2)(1·2)

Odvoji i poništi najveći zajednički delilac:

y=2

12 koraka još

(3y+5)=-(y+1)

Proširi zagrade:

(3y+5)=-y-1

Dodaj na obe strane:

(3y+5)+y=(-y-1)+y

Grupiši slične pojmove:

(3y+y)+5=(-y-1)+y

Pojednostavi izraz:

4y+5=(-y-1)+y

Grupiši slične pojmove:

4y+5=(-y+y)-1

Pojednostavi izraz:

4y+5=1

Oduzmi od obe strane:

(4y+5)-5=-1-5

Pojednostavi izraz:

4y=15

Pojednostavi izraz:

4y=6

Podeli obe strane sa :

(4y)4=-64

Uprosti razlomak:

y=-64

Odredi najveći zajednički delilac brojioca i imenioca:

y=(-3·2)(2·2)

Odvoji i poništi najveći zajednički delilac:

y=-32

3. Navedite rešenja

y=-2,-32
(2 rešenje(a))

4. Grafikon

Svaka linija predstavlja funkciju jedne strane jednačine:
y=|3y+5|
y=|y+1|
Jednačina je tačna tamo gde se dve linije presecaju.

Zašto naučiti ovo

Susrećemo se sa apsolutnim vrednostima gotovo svakodnevno. Na primer: Ako hodate 3 milje do škole, da li hodate i minus 3 milje kada se vraćate kući? Odgovor je ne zato što udaljenosti koriste apsolutnu vrednost. Apsolutna vrednost udaljenosti između kuće i škole je 3 milje, tamo ili nazad.
Ukratko, apsolutne vrednosti nam pomažu da se bavimo konceptima kao što su udaljenost, rasponi mogućih vrednosti i devijacija od postavljene vrednosti.