Tiger Algebra Kalkulator
Logaritmi
Logaritmi odgovaraju na pitanje: "za koji eksponent treba da podignemo određeni broj da bismo ga pretvorili u drugi određeni broj?" ili, jednostavnije, "koliko puta treba da pomnožimo broj sam sa sobom da bismo dobili drugi određeni broj?" Na primer: Koji eksponent treba da podignemo na da bi to postalo ili koliko puta treba da pomnožimo sam sa sobom da bismo dobili ? Odgovor je , čineći jednačinu za ovaj problem . Izgovoreno bi ovo bilo: "logaritam od sa osnovom jednako ili osnova logaritma od je ili osnova logaritma od je .
Broj koji množimo sam sa sobom se naziva osnova logaritma. U našem primeru, je osnova logaritma.
Broj između osnove i znaka = se naziva argument i broj je koji dobijemo kada podignemo osnovu logaritma () na rešenje jednačine (). U našem primeru, argument je .
Rešenje logaritma je eksponent na koji podižemo osnovu logaritma da bismo dobili argument logaritma. U našem primeru, rešenje je .
Logaritam napisan bez osnove obično ima osnovu od i naziva se zajednički logaritam. Dugme za logaritam na kalkulatorima unosi zajednički logaritam. Na primer, .
Sa druge strane, prirodni logaritmi se pišu se kao ln i logaritmi su sa osnovom e. U ovom kontekstu, e predstavlja Ojlerov broj, iracionalan broj koji je približno jednak 2,7182. Možemo uneti prirodni logaritam u kalkulator pritiskom na dugme ln.
Logaritmi takođe mogu biti pozitivni ili negativni i uključuju decimale.
Osobine logaritama sa istom osnovom:
Pravilo proizvoda:
Pravilo količnika:
Pravilo eksponenta:
Inverzno pravilo:
Pravilo jednakosti: Ako je onda je
Promena osobina osnove:
Odnos između logaritama, eksponenata i korena:
Ako bismo triput napisali eksponencijalnu jednačinu, svaki put zamenjujući drugu vrednost varijablom, dobili bismo tri vrlo različite, ali blisko povezane jednačine.
Pogledajmo eksponencijalnu jednačinu: .
Scenario 1: Zamena rešenja varijablom
Zamena rešenja sa bi nam dalo , što se pojednostavljuje na
Scenario 2: Zamena eksponenta varijabilom
Zamena eksponenta sa bi nam dalo , što je logaritamska jednačina koja se može prepisati kao i pojednostavljeno kao
Scenario 3: Zamena osnove varijabilom
Zamena osnove sa bi nam dalo , što bi se moglo ponovo napisati kao i pojednostavljeno kao
Broj koji množimo sam sa sobom se naziva osnova logaritma. U našem primeru, je osnova logaritma.
Broj između osnove i znaka = se naziva argument i broj je koji dobijemo kada podignemo osnovu logaritma () na rešenje jednačine (). U našem primeru, argument je .
Rešenje logaritma je eksponent na koji podižemo osnovu logaritma da bismo dobili argument logaritma. U našem primeru, rešenje je .

Logaritam napisan bez osnove obično ima osnovu od i naziva se zajednički logaritam. Dugme za logaritam na kalkulatorima unosi zajednički logaritam. Na primer, .
Sa druge strane, prirodni logaritmi se pišu se kao ln i logaritmi su sa osnovom e. U ovom kontekstu, e predstavlja Ojlerov broj, iracionalan broj koji je približno jednak 2,7182. Možemo uneti prirodni logaritam u kalkulator pritiskom na dugme ln.
Logaritmi takođe mogu biti pozitivni ili negativni i uključuju decimale.
Osobine logaritama sa istom osnovom:
Pravilo proizvoda:
Pravilo količnika:
Pravilo eksponenta:
Inverzno pravilo:
Pravilo jednakosti: Ako je onda je
Promena osobina osnove:
Odnos između logaritama, eksponenata i korena:
Ako bismo triput napisali eksponencijalnu jednačinu, svaki put zamenjujući drugu vrednost varijablom, dobili bismo tri vrlo različite, ali blisko povezane jednačine.
Pogledajmo eksponencijalnu jednačinu: .
Scenario 1: Zamena rešenja varijablom
Zamena rešenja sa bi nam dalo , što se pojednostavljuje na
Scenario 2: Zamena eksponenta varijabilom
Zamena eksponenta sa bi nam dalo , što je logaritamska jednačina koja se može prepisati kao i pojednostavljeno kao
Scenario 3: Zamena osnove varijabilom
Zamena osnove sa bi nam dalo , što bi se moglo ponovo napisati kao i pojednostavljeno kao